Odnos elektroničkog nasilja, samopoštovanja i roditeljskih čimbenika kod adolescenata

Razna istraživanja i teorije povezuju uključenost djece i mladih u nasilna ponašanja s različitim osobinama i kontekstualnim čimbenicima. Ipak najveći utjecaj imaju psihološke i biološke osobine,  okolina i interakcija. Promatrajući vršnjačko nasilje na taj način mnogi su autori nastojali ispitati u kojoj mjeri osobne karakteristike djeteta, samopoštovanje, obiteljsko i školsko okruženje te vršnjačka interakcija to potiču.

Samopoštovanje i elektroničko nasilje
 Vršnjački odnosi značajni su za razvoj samopoštovanja kod djece i adolescenata. Pozitivni odnosi s vršnjacima kao posljedicu su imali visoko samopoštovanje u djetinjstvu i adolescenciji, dok se iskustvo doživljavanja vršnjačkog nasilja pokazalo povezanim s niskim samopoštovanjem.
Istraživanja usmjerena na povezanost činjenja tradicionalnog nasilja i samopoštovanja se ne podudaraju. Pojedine studije navode povišeno samopoštovanje počinitelja nasilja, dok druge ističu da je ono niže u odnosu na vršnjake. Istraživanja usmjerena na tu pojavu u električnom nasilju upućuju na niže samopoštovanje žrtava elektroničkog nasilja u odnosu na njihove vršnjake koji ne čine nasilje, te one koja istovremeno čine i doživljavaju elektroničko nasilje.

Roditeljski čimbenici i elektroničko nasilje
U ovom radu roditeljstvo je promatrano kroz emocionalnost i kontrolu .
Emocionalnost se pritom definira dimenzija roditeljskog ponašanja koja se odnosi na emocije prisutne u interakciji s djetetom. S druge strane, roditeljska kontrola manifestira se na ponašajnom i psihološkom planu.  Prema istraživanjima djeca i mladi koji dolaze iz obitelji u kojima nedostaje emocionalnosti i uključenosti roditelja skloni su vršnjačkom nasilju. Naglašena psihološka kontrola guši dijete , te upravo takva djeca često postaju žrtve nasilja , dok je emocionalnost roditelja negativno povezana s doživljavanjem nasilja.

U provedenom istraživanju je cilj bio ispitati pojavnost doživljavanja i činjenja elektroničkog nasilja na uzorku adolescenata u Hrvatskoj i  utvrditi utjecaj samopoštovanja, roditeljske topline i kontrole tome.  Pri tome su kontrolirane varijable spola, školskog uspjeha i frekvencije korištenja interneta, a pitanja su bila vezana uz samopoštovanje i percepciju obiteljskih odnosa. Istraživanje je potvrdilo da samopoštovanje i roditeljska kontrola imaju utjecaj na predviđanje doživljavanja električnog nasilja, dok na učestalost vršenja električnog nasilja utječe roditeljska kontrola. Adolescenti koji su imali veću razinu roditeljske kontrole,  češće su bili mete i počinitelji elektroničkog nasilja, dok su djeca izloženija vršnjačkom nasilju imala niže samopoštovanje.

Smatram da je vršnjačko nasilje veliki problem današnjice o kojem se malo govori. Nakon razvoja tehnologije i ono se proširilo, te su danas skoro svi bili ili počinitelji ili žrtve vršnjačkog nasilja. Mislim da sam problem leži u odgoju djece, te da prvenstveno treba razvijati njihove socijalne kompetencije, samopoštovanje, poštivanje drugih i prihvaćanje različitosti. 

Naravno, u tome moraju sudjelovati obitelj, okolina i odgojne-obrazovne ustanove. 

Što po vama utječe na razvoj vršnjačkog nasilja? Zašto nasilnik postaje nasilnik? Na koji način spriječiti ili smanjiti vršnjačko nasilje?

Izvor:http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=250434

Samopoštovanje u adolescenciji

Pojam o sebi i samopoštovanje

Između svih sastavnica koje čine i utječu na ličnost u posljednje se vrijeme ističe sastavnica načina na koji pojedinac doživljava sebe, u suvremenoj psihologiji poznata kao ''pojam o sebi ''( self-koncept, samopoimanje). Samopoimanje označava skup svih važnih informacija, stavova i vjerovanja koje osoba ima o sebi, te je ono podložno promjenama koja ovise o novim iskustvima, mišljenjima drugih ljudi, itd. Samopoštovanje je deskriptivna komponenta pojma o sebi, te se sve više ističe važnost samopoštovanja u životu pojedinca. Koncept samopoštovanja često je tema  knjiga o samopomoći koje postaje sve popularnije. Vrednovanje sebe usko je povezano sa mnogim sastavnicama u životu, između ostalog i sa uspjehom. Glavni uzroci uspjeha ili neuspjeha upravo leže u tome vrednuje li pojedinac sebe pozitivno ili negativno.

Prema istraživanjima veliki broj adolescenata ima nisko samopouzdanje što dovodi do raznih problema poput anoreksije, depresije, samoozljeđivanja i slično. Isto tako, istraživanja su dokazala da djevojke u adolescenciji imaju nižu razinu samopoštovanja od mladića, prvenstveno jer su im nametnuti nerealni prikazi manekenki i modela zbog čega osjećaju pritisak oko svog izgleda. Isto tako, adolescenti višeg socioekonomskog statusa imaju višu razinu samopouzdanja zbog kvalitetnijeg obrazovanja i raznih mogućnosti koje imaju zbog svog financijskog stanja čime se povećava njihovo samopouzdanje.  Osjećaj sposobnosti(kompetencije) također je važna sastavnica  samopoštovanja. Roditelji  često naglašavaju akademske sposobnosti, a vršnjaci vrednuju socijalne kompetencije i fizički izgled. Neuspjeh u tim područjima može negativno utjecati na mišljenje adolescenata o sebi, posebice u onome što adolescent smatra važnim. Učestalo kritiziranje može naštetiti samopoštovanju djece i adolescenata.

Kako pospješiti samopoštovanje adolescenata?

U posljednje vrijeme se ističe važnost samopoštovanja od malih nogu te se uvode razne metode kojima bi se razvilo samopoštovanje kod mladih. Te metode usmjerene su na individualan rad s učenicima na realističnoj procjeni mogućnosti te identificiranju glavnih uzroka niskog samopoštovanja, kao i područja koja su im najvažnija. Vrlo su važne pohvale opisnog karaktera, osobina ličnosti djeteta.  Važno je potaknuti razgovor o zdravom, te ih poticati na pozitivno vrednovanje svoga tijela i sagledavanje sebe kao cjeline. Poticanje adolescenata u interesima i hobijima  vrlo je važno. Umjesto naglašavanja samo jednog aspekta u kojemu se mogu ostvariti, potrebno je ukazati na mnoge postojeće mogućnosti. U radu s onima niskog samopoštovanja, važno je ohrabriti mlade da se suoče s problematičnim i teškim situacijama. Najvažnije je pri tome zapamtiti kako se do poboljšanja slike o sebi, odnosno više razine samopoštovanja ne može doći isključivo razgovorom. Mladima treba pružiti priliku da iskažu svoje talente i mogućnosti, budu uspješni u području koje smatraju važnim, kao i pokazati im da se njihov uspjeh prepoznaje

i cijeni. Na taj način razviti će pozitivnije mišljenje o sebi te se lakše nositi s mogućim neuspjesima u adolescenciji, ali i kasnijem životu.

 Željeli mi to ili ne, mišljenje drugih ljudi utječe na način na koji poimamo sebe. Ipak, trebamo težiti da nam vlastito mišljenje bude najvažnije.  Potrebno je stalno raditi na sebi, i tim radom iznova postajati bolja verzija sebe, te uzimati bolju verziju sebe kao uzor kojem težimo. Smatram da je samopoštovanje tabu tema, prvenstveno jer ljudi ne vole razgovarati o vrednovanju samoga sebe. Ukoliko sebe vrednuju ''visoko'' društva će ih etikirati kao umišljene osobe, a ukoliko imaju nisku razinu samopoštovanja ljudi će ih žaliti. Na moje samopoštovanje utjecale su određene knjige koje su mi pomogle da  istaknem svoje mnoge vrline, te radim na svojim mana. Način na koji vidimo sebe i na koji vidimo svijet oko sebe može nam odrediti život. Ukoliko imamo negativno mišljenje o sebi, vjerojatno će nam se i u životu događati negativne situacije. Pozitivnim vrednovanjem sebe otvaraju nam se vrata nekog drugog svijeta, i svijet prepun mogućnosti. Što je najgore što nam se može dogoditi? Imamo jedan život, zašto ga ne iskoristiti?

Smatrate li da se dovoljno govori o tematici samopoštovanja?  Što utječe na vaše samopouzdanje? Smatrate li da je važno razvijati samopoštovanje kod adolescenata?

Izvor:http://www.istrazime.com/psihologija-licnosti/samopostovanje-u-adolescenciji/